This is not the document you are looking for? Use the search form below to find more!

Report home > Biography

Antun Šoljan - Kratki Izlet

3.67 (3 votes)
Document Description
lalallaa
File Details
  • Added: May, 23rd 2012
  • Reads: 5805
  • Downloads: 543
  • File size: 175.40kb
  • Pages: 9
  • Tags: antun, lalla, sdf
  • content preview
Submitter
  • Name: Ja
Embed Code:

Add New Comment




Related Documents

Test4pass 352-001 braindumps free download

by: joininlife, 4 pages

Test4pass 352-001 braindumps free download

Test4pass Cisco 352-001 exam dumps pdf test

by: test4pass, 6 pages

Test4pass Cisco 352-001 exam dumps pdf test

250-352 Certification Exam

by: benson, 6 pages

Killtest 250-352 Certification is of core importance both in your Professional life and your Certification Path. Are you looking for actual simulation 250-352 PDF answers? Killtest is the best choice ...

250-352 exam training

by: benson, 6 pages

Symantec Certification 250-352 exam is one of the best certifications from Symantec and hence the competition is tough. But at Symantec, your talents and potential will get the right break and ...

The Effect of High Energy Milling on the Solid State Synthesis of MnFe 2 O 4 from Mixtures of MnOŠ Fe 2 O 3 and Mn 3 O 4 Å Fe 2 O 3

by: shinta, 8 pages

A thermal treatment at 900 ?C (under nitrogen) of a milled mixture MnOŠFe 2 O 3 yields MnFe 2 O 4 mainly as the product of the reaction ...

PRAVILNIK O NAČINU OBILJEŽAVANJA VOZILA KOJIM UPRAVLJA OSOBA S OŠTEĆENIM EKSTREMITETIMA

by: jij, 8 pages

PRAVILNIK O NAČINU OBILJEŽAVANJA VOZILA KOJIM UPRAVLJA OSOBA S OŠTEĆENIM EKSTREMITETIMA

PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU OBILJEŽAVANJA VOZILA KOJIM UPRAVLJA OSOBA S OŠTEĆENIM EKSTREMITETIMA

by: jiji, 2 pages

PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O NAČINU OBILJEŽAVANJA VOZILA KOJIM UPRAVLJA OSOBA S OŠTEĆENIM EKSTREMITETIMA

Cisco 352-001 Exam

by: liweijing, 11 pages

Test 352-001: ADVDESIGN, is one of the certification tests to obtain the Cisco CCDE certificate. Do not need to attend expensive training courses, spend the least time to master the most important ...

Cisco 352-001 Exam

by: liweijing, 12 pages

The ExamPDF 352-001 training material we provide are in a format of PDF, including 240 exam questions and answers. It is different from traditional study materials for not only just help you ...

Cisco 352-001

by: liweijing, 12 pages

Test 352-001, also known as ADVDESIGN, is a Cisco certification. We provide the latest and most effective 352-001 exam study materials. With the complete collection of our 240 questions and answers, ...

Content Preview
Srednja kola Markantuna de Dominisa, Rab

Referat iz hrvatskog jezika:
Antun Soljan: Kratki Izlet


Mentor: Prof. Slavica Siara
Uenik: Ivan Goran Kovai
4. razred ope gimnazije

Nadnevak: 12. travnja 2012.

Sadraj:
1. Biljeka o piscu
2. O romanu Kratki izlet
3. Fabula
4. Analiza likova
4.1 Roko
4.2 Pripovjeda
4.3 Ostali likovi
5. Analiza djela
6. Politika alegorija djela
7. Zakljuak
8. Literatura












Biljeka o piscu:
Pjesnik, romanopisac, novelist, kritiar, esejist, polemiar, scenarist i prevoditelj
Antun Soljan zasigurno je najsvestraniji hrvatski pisac druge polovice dvadesetog
stoljea. Antun Soljan je cijeli svoj radni vijek proveo kao profesionalni, slobodni
knjievnik. Intenzivno je utjecao na druge hrvatske pisce vlastitog narataja
podjednako kao i na mlae. Pisac koji svojim idejama motivira i potie druge, koje su
se osobito oitavale u njegovom asopisnom djelovanju: bio je urednik asopisa
Meutim", Krugovi" i Knjievnik". To su knjievna glasila koja su ostavila snaan
utisak u knjievnom ivotu svoga vremena.
Roen je 1. prosinca 1932. u Beogradu. U mladosti se esto selio po dravi, te je
gimnaziju upisao u Zagrebu gdje je ostao cijeli svoj ivot. Na zagrebakom Filozofskom
fakultetu upisao je studij engleskog i njemakog jezika. Tijekom etrdeset i pet godina
knjievnog rada objavio je dvadesetak knjiga svih literarnih anrova. Objavio je zbirke
pjesama: Na rubu svijeta (1956), Izvan fokusa (1957), Gazela i druge pjesme (1970),
te Prigovori (1983). Zbirke kratkih proza: Deset kratkih pria za moju generaciju
(1966) i Obiteljska veera (1975). Romani: Izdajice (1961), Kratki izlet (1965) i Luka
(1974). Zbirku knjievnih kritika: Trogodinja kronika poezije hrvatske i srpske (1960).
Esejistiko-feljtonistike zbirke: Zanovijetanje iz zamke (1972) i Sloboda itanja
(1991). Prevodio je s engleskog, njemakog i ruskog jezika mnoga djela znamenitih
pisaca poput Hemingwaya, Shakespearea i dr.
Tema Soljanove proze i veine njegovih dramskih tekstova, je odnos pojedinaca
prema individualnim autoritetima, prije svega prema autoritetima koji reprezentiraju
birokratski duh koji se zasniva na politici. Soljan odabire teme koje govore o
malodunosti, ak nihilizmu mladih ljudi. Soljanove mlade junake ne zanima
ukljuivanje u procese obnove i izgradnje", oni njeguju svoj alternativni svijet.
Soljan esto u svoju prozu umetne neku konkretnu ivotnu zgodu, koju doivljavamo
kao dio naega moguega svakodnevnog iskustva. Meutim, kako pria odmie,
postajemo svjesni da je pisac u nju upleo i mogunost alegorijskog oitovanja.





O romanu Kratki izlet
Kratki izlet pisan je tako da u fokusu autorove pozornosti bude analiza mentaliteta
jedne generacije koja je djetinjstvo provela u ratu, a mladenake godine u razdoblju
jednoumlja i materijalne oskudice, bez prava na bilo kakve upravljake poslove koje je
sve prisvojila prethodna generacija, generacija ratnika.
Kratki izlet je pria o znanstvenom putovanju studenata u Istru. U tome krajoliku
mladi hrvatski romanopisci pronalaze ono jedinstveno podneblje slobode i
imaginacije koje omoguuje stvaranje. Pod tom imaginarnom slobodom junaci se
ponaaju spontanije, njihove reakcije sigurnije, oni pronalaze hrabrost i snagu da se
oslobode konvencija tadanjeg ivota koje sputavalo svojim normama i obiajima.
Kroz to moemo uvidjeti kritiku tadanje svakodnevice.
Antun Soljan je ovaj roman najvjerojatnije napisao 1963 godine. Cit.:"Kratki izlet
napisao sam, istina, u jednom dahu, u tjedan dana, kada sam sjedio kod kue,
ekajui da pregrmi nekakva politika nepogoda, u koju sam upravo bio upao.
Svejedno koja - u politikoj sam nemilosti bivao svako malo, ovo je bila samo jedna od
njih. Nisam izlazio u grad da znanci ne bi morali okretati glavu. Gotovo da me je bilo
sram to uope postojim. Tako sam i sam ivio u nekoj vrsti drutvene pustinje, koja se
moda podudarala s krajolikom u prii."


Fabula
Skupina mlaih ljudi, povjesniara umjetnosti i arheologa kree na znanstvenu
ekskurziju prema lokalitetu Gradina za koji su nauli da obiluje dobro ouvanim
freskama. Putuju prema unutranjosti Istre autobusom, koji im se ubrzo pokvari.
Budui da u blizini nema telefona, a pustom cestom ne prolaze ni automobili, veina
putnika naputa autobus i pjeice se nastoji domoi nekakvog naselja. Putem zamalo
propadaju u provaliju. Prolaze potom kroz posve pusto naselje gdje uoavaju samo tri
goleme, groteskno stilirizirane ene na prozoru jedne kue. Kod tih ena Petar, lan
druine, odluuje ostati. Pronalaze jedan stari vinski podrum gdje ih vlasnik, udni
starac napoji gustim vinom. Slijedi svaa fotografa Vladimira i Roka te Vladimir
odluuje ostati u podrumu. Ivan odluuje kupiti jedno staro imanje uz opravdanje da
je podrijetlom iz tog kraja i tako da e pokuati obnoviti naputeno naselje.
Naposljetku, od itave skupine ostaju samo voa ekskurzije Roko i pripovjeda. Oni

dolaze do oronulog samostana gdje ih doeka stari fratar pripovijedajui kako
godinama nitko nije tu dolazio, ali on je uporno uvao samostan i freske za onoga tko
e doi vidjeti ih. Pripovjedau se na tren doista uinilo da je ugledao prekrasne
freske, ali ustanovit e da se radilo o prividu. Freske su ipak previe propale, kao i svo
ostalo umjetniko blago u samostanu. Razoaran nalazima u samostanu, voa
ekskurzije, Roko odluuje se vratiti, ali pripovjeda koji je sve dotad posluan Rokov
sljedbenik, odluuje da e sam pokuati otii naprijed: ulazi u podzemlje samostana, u
mraku trai izlaz koji bi vodio naprijed" i uspijeva ga nai, ali naavi se vani
(ispunjen radou, likovanjem i sreom") otkriva da ga je doekao samo golemi
kamenjar (Samo goli kamen i blijedosiva mjeseina").


Analiza likova
Roko:
Cijelo prvo poglavlje je posveeno analizi Roka i autorovom pokuavanju da nam
doara koliko on "lud" zaista jest.
Cit.:Poet u od toga da je moj prijatelj Roko lud. ovjek bi pomislio da netko tko ima
takav kokoji grudni ko, mrave tanke ruke, bezbojnu i rijetku nauurenu kosu i
toliko debela stakla na oalima koje uvijek poluslijepo prinosi licu sugovornika ili
raznim opasnim elektrinim instalacijama ili kakvim zupastim strojevima u radu ne
moe sebi dopustiti luksuz da bude jo i lud. Ali moj prijatelj Roko je od onih
legendarnih luaka koje bogovi uvaju."
Roko, mladi student povijesti umjetnosti koji je imao reputaciju luaka kojega nitko
nije volio a ipak su ga svi slijedili u njegovim pothvatima. Imao je neizljeivi nemir,
neodoljiv poriv za akcijom, neutaivu e za promjenom koja bi bez ikakvog povoda
diktirala njegovim neoekivanim postupcima. Davao je dojam sretnog ovjeka koji
nikada nije zabrinut ili alostan. Nikada mu nije stalo do toga to drugi misle o njemu
a sve ljude, bez obzira na spol, vjeru, rasu, je gledao jednako. esto je upadao u
neugodnosti, nezgode, opasnosti i sukobe iz kojih bi se uvijek, kao Feniks, izlazio
neozlijeen.
S mnotvom ljudi bio povezan nizom drugima nerazjanjivih veza u kojima se samo on
mogao snalaziti. Ljude je privlaio jer su uz njega uspijevali se osloboditi nelagodnog

osjeaja da sve to rade je besmisleno. On je uvijek imao cilj, te su se onda i ljudi oko
njega osjeali korisno, kao da napreduju u nekom pogledu.

Pripovjeda:
Roman je ispripovijedan u prvome licu, iz lica pripovjedaa. On je u cijelome romanu
kao neki nevidljivi sudionik putovanja. Tek na kraju kada i posljednji lan, Roko,
odustane od putovanja pripovjeda se pobuni te po prvi puta postaje onaj koji kroji
daljnju radnju u knjizi.
O njemu saznajemo jako malo, znamo da je mladi sposobni novinar. Paljiv sluatelj
te da se interesira u hrvatsku povijest.

Ostali likovi:
Fotograf Vladimir, Petar i Ivan arheolog, dva brata Slovenca, te dvije ene koje su oni
nazvali dvije Ofelije.


Analiza djela
Nitavilo. Nita. Nita.", konstatira pripovjeda na kraju romana te postaje jasno da
nakon mukotrpnog putovanja to nije samo komentar lika o konkretnom dogaaju,
ve da ima i simboliku vrijednost. Izraava filozofski stav o ovjekovoj baenosti u
egzistenciju", mukotrpnom nastojanju da savladavanjem prepreka realizira svoj
identitet i nevjerica u postojanje neega viega to bi tome kretanju dao neki vii
smisao.
Vjerojatno nisu sluajno u ovoj ekspediciji okupljeni mladi ljudi koji njeguju sklonost
prema umjetnosti. U to doba (socijalizam), jedino je umjetnost bila zona relativne
slobode, podruje koje je nemogue do kraja nadzirati. U takvoj situaciji, taj smotani,
nespretni Roko, koji jedva da moe upravljati samim sobom, postaje voom skupine
ne zbog osvojih predvodnikih i karizmatinih osobina, ve kao lik koji i sam
utjelovljuje generacijsku nesigurnost i beznadnost. On se pripadnicima skupine ne
namee, oni ga sami prihvaaju kao vou jer je neto stariji, a nitko meu vrnjacima
nema ni trunke vodeeg instinkta. Ali potom, suoavajui se s potekoama, skupina

se osipa, pokazuje se da ispoetka vesela druina ipak nema dovoljno zajednikog
idealizma da bi ustrajala u zajednikom nastavljanju puta.
Simbolika generacijskog rasipa definitivno se oituje u zavrnome dijelu romana, kada
se sukobljavaju Roko i pripovjeda. Kad su ustanovili da u gradinskom samostanu
nema fresaka, Roko se priprema na povratak, ne eli ii dalje, u nepoznato.
Pripovjeda ipak eli ii i optuuje Roka zbog njegova odustajanja. Zato je uope
preuzimao ulogu voe kad nije spreman ii do konanog cilja i sada tvrdi da taj cilj ne
postoji? Roko mu odgovara: Putovanje je vano; netko treba da vodi, a vodio sam
sluajno ja." ovjeku nema druge nego da se trudi; da uini najbolje to moe i da se
na kraju, po tko zna koji put, uvjeri da nema nita."
Pripovjeda se nee pomiriti s Rokovom objavom da na cilju nita ne postoji. On e
krenuti na put prema cilju u koji on vjeruje da postoji. Put Soljanova junaka kroz
podzemni tunel simboliki se pretvara u traganje za smislom ljudske povijesti koji bi
dao konani smisao svakoj pojedinanoj ljudskoj egzistenciji.
Cit.: I odjednom znam mnoge odgovore: mrtvaci nisu mrtvi, zatvoreni u niama
grobova, ve struje pod zemljom poput hranjivih sokova, napajajui svijet. I znam
sada da moj put, moje traenje nije bilo besmisleno, jer nisam sam nego pripadam
ovoj rijeci to neprestano tee, i nastavljam ih, nastavljam njihov put."
I kad sam pred sobom ugledao nakon dugog putovanja kroz mrak, svijetlu toku
izlaza, odbacio sam svjetiljku da bi mogao to bre stii, i krenuo sam, zaslijepljen
svjetlom slobode, posrui, padajui i diui se, prema otvoru, drhtei od unutarnje
radosti, sree (...)"
A onda sam naglo istrao. Poluslijep od napora, zablijeten svjetlom, zadahtan i
uzbuen, sretan kao nikad u ivotu, u prvi as nisam ni vidio gdje sam. Onda, osjetim
da sam na otvorenom, stao sam, i pogledao oko sebe."
Niega nije bilo u tom krajoliku, kue ni raslinja, ovjeka ni zvijeri - samo goli kamen i
blijedosiva mjeseina. Stupio sam u taj svijet, ali nisam uo vlastita koraka. Bilo je to
kao neko sablasno novo roenje na gluho tlo. Nita. Nita. Nita."
IDEJA TEKSTA: Krajolik preko kojega je prohujalo toliko povijesti, a na kojem se od
povijesti ne vidi gotovo nita, osim nekoliko oronulih fresaka, postavljao je pitanje i o
tragovima to su ih nae stope ostavile ili e ostaviti na tom krtom terenu"



Politika alegorija romana
U vrijeme pojavljivanja, ezdesetih godina, roman je bio doivljavan primarno kao
politika alegorija. Razlog tomu jest dio romana koji izraava visok stupanj kritinosti
usmjerene protiv dominantne ideologije tog vremena - socijalizma. Napustivi
autobus skupina koju vodi Roko zaluta u istarskoj divljini; traei put dolaze do nekog
putokaza na kojem su se mogle razabrati rijei: Ovdje skreni ulijevo". Posluavi to
uputstvo krenuli su lijevo, meutim, taj ih je put odveo ravno do provalije ije je dno
bilo crveno od krvi mnogih putnika koji su ili tim putem.


Zakljuak:
Kratki izlet je uz Novakov roman Mirisi, zlato i tamjan zasigurno ponajbolje djelo
hrvatske egzistencijalistike knjievnosti.
Soljanov prozni tekst odraava emotivno stanje pripovjedaa u njegovu nastojanju da
dopre do esencijalnog smisla i nadvlada nitavilo. Tako itatelju nudi nadu da e
pripovjeda ipak doprijeti do cilja koji e dati smisao ovjekovoj egzistenciji, tj.
ovjekovom postojanju. Ali, u dojmljivoj slici pustog kamenjara i zadnja nada pada u
vodu. Ne samo pripovjedaa, nego i itatelja. Pusti kamenjar predstavlja Nitavilo s
kojim je suoena ljudska egzistencija. Jedina mogunost ipak ona koju je u prepirki
zastupao Roko: putovati i tragati, premda znamo da je pred nama jedno veliko
Nitavilo, nita.








Literatura:
Antun Soljan: Kratki izlet, Veernjakova biblioteka, 2004.
Antun Soljan: Kratki izlet, Mozaik knjiga, 2010.
Tea Beni: uvari knjievnog nasljea 1, Tipex, Zagreb, 1990., str. 207-219.
Antun Soljan: Kratka povijest Kratkog izleta, "Republika" br. 7, 1990., str 64.


Download
Antun Šoljan - Kratki Izlet

 

 

Your download will begin in a moment.
If it doesn't, click here to try again.

Share Antun Šoljan - Kratki Izlet to:

Insert your wordpress URL:

example:

http://myblog.wordpress.com/
or
http://myblog.com/

Share Antun Šoljan - Kratki Izlet as:

From:

To:

Share Antun Šoljan - Kratki Izlet.

Enter two words as shown below. If you cannot read the words, click the refresh icon.

loading

Share Antun Šoljan - Kratki Izlet as:

Copy html code above and paste to your web page.

loading