PLOČANSKE PRIČE IZ DOMOVINSKOG RATA

PLOANSKE PRIE IZ DOMOVINSKOG RATA
UVOD
Ova knjiga je zamiljena kao dokumentarna kronologija zbivanja koja e svakom
itatelju biti razumljiva da shvati predratno i ratno stanje u Ploama. Svrha i cilj
moje odluke da napiem put moje postrojbe su lai i iskrivljivanje nae nedavne
prolosti.Neki likovi koji moda i nisu tada bili na ovim prostorima,piu nau
povijest. Mi smo duni ostaviti to vjerodostojniji dokument naoj djeci to se
deavalo u Ploama prije,za vrijeme i poslije akcije. Zao mi je to ljudi koji su bili
umijeani u planiranje i provedbu akcije Zelena tabla" sa opine Ploe nisu
nali za shodno da naprave okrugli stol,pa da sve strane sjednu i izrade
dokument koji e odgovarati istini i biti konaan odgovor svima. Mislim da
graani Ploa moraju znati pravu istinu nae bliske povijesti jer izvrtanje i
lairanje povijesti u nas je postala praksa a i pravilo te ba zato zbog takvog
naina pisanja pojedinaca koji u svojim knjigama veliaju lik i djelo sebe samih
navelo me je da opiem put moje postrojbe "Luke Garde" kako je stvorena,to
smo radili i gdje smo bili. Zato e u knjizi biti puno dokumentacije koje su
objavili(HDZ,SDP,KOS,UDB,MUP,JNA,HV,HRM,KS,lukaPloe) i mojim komenta
rima iz kojih ete moi vidjeti i sami zakljuiti tko je gdje bio,tko je to
radio,zato je radio i zato netko nije odradio svoj posao. Saznati e te zato
nije vrednovano sve ono to su ploani napravili za svoj grad, Dalmaciju i
Hrvatsku. Naprimjer Ante Erak je ovjek koji puno toga zna i posjeduje
dokumentaciju iz toga razdoblja,ali njegova knjiga nije ono to sam od njega
oekivao kao zapovjednika policijske postaje. U svojoj knjizi najmanje spominje
zadatke policije i svojih policajaca, kako je ilo planiranje akcije,zato je poetku
planiranja akcije g.Simac nije vjerovao u g.Eraka,zato ga sumljii da je dojavio
makarskoj policiji da ga uhapse u Tuepima. Kako je Simac mislio izvesti akciju
uduzimanja oruja iz vojnih objekata bez uea lokalnog stanovnitva?Za jedan
istinski dokument nikad nije kasno,samo da nije lano. Ovo su razlozi, moje
odluke da napiem put luke garde, koja se moe i treba dopuniti sa istinskim
dokumentima i fotografijama iz tog razdoblja. Da bi shvatili moje pisanje i
opisivanje pojedinih ljudi i dogaaja morate biti ufurani"u ratno stanje 1991-
92.godine, naeg grada. Luki vod se osnovao 24.sijenja 1991 i raspustio
24.veljae 1992 godine,s tim da koncem rujna 91. brojimo 105 ljudi i imamo
status satnije.E,to je razdoblje koje elim opisati i doarati mladim ljudima koji
su moda neto uli o tim dogaajima i zato koristim puno dokumentacije da
bude to vjerodostojnije i jasnije. Moja elja nije nitkoga blatiti niti umanjiti
neiju ulogu u tim tekim danima a tako vanim za na grad. Ako se netko
prepozna u pojedinim sluajevima ne bi se trebao ljutiti ako neto nije dobro
uradio,bar moe biti ponosan to je bio dio toga podhvata.
1

---

Moje pisanje bi poeo od jednog dokumenta iz 1962 godine koje opisuje kakve
su Ploe i luka tada bile i kako e izgledati u budunosti. I moja generacija se
slabo sjea tih vremena zato dobro proitajte,koja su poduzea bilo u Ploama i
koliko ih je bilo,koliko je godinje putnika prolo kroz grad,koliki je bruto
nacionalni dohodak a koliki su prosjek dohotka imali Ploani. Mladi ljudi vide
Ploe sada kako izgledaju,a htio bi im doarati kakve su bile prije pola stoljea.
Nastaviti u sa Maticom Hrvatskom i ljudima koji su 1968 do 1971 godine imali
hrabrosti boriti se za Hrvatsku i prava njenih graana koja su po meni bila dio
temelja i stvaranja neovisnedrave Hrvatske poetkom devedesetih godina
prolog stoljea. O stvaranju i gaenju Matice Hrvatske njenim akterima tko i
to je radio u to vrijeme,tko je kanjen a tko nije,tko se obogatio a tko je
napredovao u drutvu te tko je ugasio MH u Ploama koja se odrala nepunih
est mjeseci a meu zadnjim je i osnovana u Dalmaciji. Nisam htio iriti temu
oko Matice Hrvatske i zato ete moi vidjeti samo jedan dokument koji mi se
ini interesantan i tko je tada i sada vodi politiku grada Ploa.
Osnivanje Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ-a) nastavljam pisanje ove
knjige o osnivanju HDZ-a u Zagrebu,odnosno Kardeljevu (Ploama) te kako se
odrazilo na zbivanja u naem gradu. Koga zanima to su elni ljudi HDZ-e radili i
ime su se bavili od osnivanja stranke pa do konca 1992 godine. Dakako u ovoj
knjizi mi nije cilj nikoga blatiti u kontekstu vremena,prostora i radnji koje su
pojedinci ili skupine ljudi neto radili ili nisu radili a htio bi vjerovati da su mislili
da rade dobre stvari prvenstveno za svoj narod a ne za sebe osobno. Zato je
HDZ-Ploa neretvanska politika stranka odnosno (Kominska i Rogotinska) tada
i sada. Zato je na podruju mjesne zajednice Ploe osnovan zadnji temeljni
ogranak HDZ-a na podruju tadanje opine Ploe,i posljedica takve politike
selo vodi grad"dovela je do toga da se i mjesni odbor Ploe osnovao tek 2005
godine. Zato ni jednoj vlasti ni HDZ-u , ni SDP-u nije odgovaralo da se formira
M.O. Ploe jer su se naa novana sredstva mogla usmjeriti u njihove mjesne
odbore. ime su se u HDZ-u zabavljali od osnivanja pa do konca 1992 godine.
Ove prve tri teme su samo uvod u to bolje shvaanje nae povijesti,zato se
Ploama deava to ni jednom drugom gradu i da se svi skupa prisjetimo
poetka devedesetih i stvarnog stanja u ex Jugi odnosno Hrvatskoj.
Jaka Ragu autor knjige HRVATSKO PONERETVLJE U DOMOVINSKOM RATU"
po meni odlino je opisao sva zbivanja koja su se deavala u dolini Neretve i
jugu Hrvatske a posebno to se tie djelovanjaluke garde"i stanja u Ploama.
Knjigu je izdala MH u Metkoviu-Zagrebu 2004 god. ali po samom izdavanju
knjiga je i zabranjena. Tko su ljudi koji su tuili pisca,zato su ga tuili, moda
nije pisao o njima ili je pisao ali moda u negativnom kontekstu. Odgovor na
ovo pitanje nai ete i na 10 stranici knjige Ante Eraka PLOE I PLOANI U
2

---

DOMOVINSKOM RATU",jer ta knjiga je pisana kao odgovor na knjigu Jake
Ragua u kojoj su se pojedini ljudi nali uvrijeeni. Ne znam zato su se nali
uvrijeeni i oni koji su vrlo dobro odradili svoj zadatak,a oni koji nisu nita radili
nemaju se zato ni ljutiti a moda nisu ni proitali knjigu. Moi ete proitati
sve ono to se odnosi na grad Ploe i njene postrojbe u domovinskom ratu ,pa
ocijenite pisce i njihovu vjerodostojnost za sve ono to se dogaalo na podruju
Ploa. Veliki dio autora imaju zajedniko to da u svojim djelima najmanje
spominju Ploe i ploane kao nositelje svih akcija koje su se odigrale na
podruju opine Ploe. Zato je to tako trebali bi nam oni objasniti. Mislim da
smo sami krivi jer nitko od tada elnih osoba,raznih institucija,policije,vojske,
grada,kriznog taba nisu ni pokuali prikupiti dostupnu im dokumentaciju te je
objediniti i dostaviti hrvatskoj javnosti to smo kao graani ploa uinili za
samostalnost Hrvatske. Osobno imam neto dokumentacije i koja bi za mlade
ljude kad bi je proitali bila nestvarna,ne mogu vjerovati da su njihovi roditelji
ivjeli u takvom drutveno -politikom ureenju i sa nostalgijom priaju o tom
vremenu sigurnosti, jednakosti, uvaavanja, zaposlenosti.
Ovo vam je jedinstvena prilika da u jednom ovakvom dokumentu-zapisu
proitate sve to su i kako drugi pisali o nama jer njihova izdanja ne moete,
nai u prodaji i kupiti. Normalno bi bilo da je Petar Simac napravio promociju
svoje knjige u Ploama,ali nije jer ljudi bi proitali i nebi dobio nagradu naeg
grada i orden kneza Domagoja. Molim vas da paljivo proitate slijedei osam
stranica gdje Simac pria sam sa sobom i moja reagiranja na njegov tekst.
G.Simac vie nema potrebe dolaziti u Ploe jer dobio je to je poelio, a ove
godine zbog zauzetosti sigurno e poslati pozdravni telegram uesnicima akcije
Zelana tabla-Mala bara".

Zato prije Istine o Lukoj gardi",od ovih ljudi moi ete proitati njihovu istinu
o zbivanjima u naem gradu:
Petar SimacSVJEDOANSTVA O DOMOVINSKOM RATU U DALMACIJI" 1991.
izdana u Splitu 2001god; Bernard Vuleti NEBO NERETVANSKO"izdanau Splitu
2001godine;Gradimir Radivojevi NEPOKORENI JADRAN" izdana u Rijeci
1993god. i Jaka Ragu HRVATSKO PONERETVLJE U DOMOVINSKOM RATU"
izdala MH-a u Metkoviu - Zagrebu 2004 godine.






3

---

SVJEDOANSTVA O DOMOVINSKOM RATU U DALMACIJI 1991."
ZELENA TABLA - MALE BARE"

-Tko ste Vi zapravo, Petre ?
-Zar ne znate : Petar je stijena, volio bih kad bi mogao rei to i za sebe !
-Znai da stijena ipak niste, ali ste prilino trajni ?
-Da, evo trajem preko pola stoljea, i usprkos morskim i politikim mijenama
nisam izgubio kurs koji mi je odredila mater Ana na odlasku iz kue 1956.
Godine.
-Koji je kurs odredila Ana ?
-Sinko moj, u moru ni mire, ni vire. Zato starjeine sluaj, ali nikad ne smetni, da
si kranin i Rvat !
-Neko je bilo profitabilno zaboraviti oba opredjeljenja, zar ne ?
- ujem i neizgovoren dio pitanja, ali me odgovor ne strai : ponajprije ni
kranin ni Rvat" nije moj izbor ni moje opredjeljenje. Oboje sam naslijedio
gotovo kao krvnu grupu. To sam nasljee nekad nosio na ponos, nekad na
teret. Meutim i kad je bio teret, nisam ga odbacivao. Uvjeren sam da je moja
Ana zadovoljna !
-Poznato je da ste Vi jedan od osnivaa HV u Dalmaciji. Meutim, nije poznato
zbog ega ste zamijenili sigurnost oficira JNA u miru (u penziji) za nesigurnost
hrvatskog asnika u ratu. To ipak nije naslijee nego izbor ?
- U Vaem pitanju je sadran i odgovor : preobrazba jugoslavenskog oficira u
hrvatskog asnika. Zelio sam vojniku karijeru zavriti kao astan ovjek !
-Zvui lijepo, meutim, u 1991. i 1992. godini u Hrvatskoj openito, a u Vaim
akcijama posebno, bilo je mnogo vie straha, znoja i krvi negoli asti. Opiite
jednu od svojih akcija !
ast uvijek treba zasluiti, a u akciji Zelena tabla bilo je zaista i straha i trnja i
krvi : rujan je prosuo zlato po vinogradima Dalmacije. Miriu narane u Neretvi,
rumeni raspucali ipak, medi prezrela smokva. Svi zovu berae, a beraa nema.
Ruke mladia prihvatie lovake puke da ustave sotonu - uzalud. Pao je Drni,
razoreno je Kijevo. Pala je Vrlika, a po Sinju padaju granate. Snage ZNG-a u
itavoj Dalmaciji tada imaju tek 3400 puaka, a upravo uveden embargo na
oruje osigurava realizaciju Velike Srbije. Masleniki most 11.9.1991. u rukama
je neprijatelja, a morske putove blokirala JRM. Zadar i Sibenik se jo dre i troe
posljednje zalihe streljiva. Ponestaje vode, sanitetskog materijala, hrane, nafte,
struje... Svi smo na raskriju.Za veliku Srbiju ?
- Za slobodnu Hrvatsku !! Krenuo sam putokazom koji je izabrao moj narod. Bez
obzira na posljedice, smatram da je svaki drugi izbor na svim povijesnim
raskrsnicama tek izdaja.
4

---

CILJEVI I PLANOVI
Proljee 1991. godine : Prola je ve jedna godine kako je JNA otela oruje TO
Hrvatske i premjestila ga u svoja skladita, a oruana pobuna etnika se
rasplamsala Hrvatskom. Pojedini hrvatski domoljubi tek sada razmiljaju kako
vratiti oruje narodu koji ga je kupio. Dugo bi to jo ostala tek kavanska
rasprava, da otprilike mjesec dana poslije proglaenja neovisnosti Hrvatske (
30.svibnja 1991. godine) nije uveden embargo na oruje u zemlje Jugoslavije".
Hereditarno naivni Hrvati su ipak shvatili cilj gospodara svijeta" : razoruanu
Hrvatsku predati ugroenim Srbima". Budui da je oruje TO Makarske, Ploa,
Vrgorca i Metkovia zarobljeno u Malim Barama blizu Ploa, gospodin Luka
Bebi (tada u svojstvu ministra obrane Hrvatske) je oi okrenuo Neretvi. Svoje
ideje o preuzimanju oruja najprije je povjerio Matku Raosu i Goranu
Kovaeviu, koji su hrabrost i sposobnost dokazali upadom u Velu Strau na
Solti (4.8 1991.).
Ve 26.kolovoza 1991. Matko i Goran mi obrazlau ideju upada u Male Bare,
trae suradnju i vodstvo. Sve prihvaam, a zbog blizine objektu i tajnosti akcije
sklanjamo se u kuu Jure Bajia u Podacama. Upravo smo u toj kui formirali
tab u sastavu: Ante Erak - zapovjednik PS Ploe, Petar Bezer - zapovjednik PS
Metkovi, Zvonko Kaleb - zapovjednik ZNG Metkovi, te nas trojica. Pored
gostoprimstva J.Bajia, koristili smo i restoran arli u Ploama kao informativni
punkt, vlasnitvo Antie Nikolca. Tijekom etiri dana obavili smo gruba izvianja
terena i zakljuili da operacija mora biti mnogo opsenija, te obuhvatili itavo
podruje garnizona Ploe s pet vojnih objekata. Istovremena blokada i napad su
nuni kako bi protivniku onemoguili, a sebi osigurali meusobnu podrku u
akciji.
Primarno je ovladati skladitima oruja u Malim Barama. Vojni kompleks Bara
obuhvaa 16 zidanih skladita osiguranih ianom ogradom. U skladitima je
sada pohranjeno sve naoruanje TO Makarske, Vrgorca, Metkovia i Ploa: 4
374 puke, 60 RB, 8 MB 60 mm, 10 MB 82mm, 8 Browninga, 2 Flaka, 8
Oerlikona, 100 PM s pripadajuom garniturom streljiva, te velikom koliinom
PP mina, runih bombi, tromblona i razne vojne opreme. Objekt uva 16
straara, 3 podoficira, te 3 dresirana psa, a osigurava ga visoka promatranica,
dva straarske mjesta i jedno mitraljesko gnijezdo. Zadatak je opkoliti objekt,
otrovati pse i pozvati vojnike na predaju. U sluaju odbijanja - odmah napasti !
Napad vodi Kovaevi.
Komanda garnizona je smjetena u luci, u solidnoj dvokatnici, a oko nje
nekoliko pomonih zgrada. U njima stalno boravi oko 70 vojnika i oficira sa
streljakim naoruanjem. U garaama i parkiralitu se nalazi 80 kamiona, vie
prikolica i cisterni, te razne vojne opreme i neutvrena koliina pjeakog
naoruanja i streljiva. Objekt osiguravaju 3 straarska mjesta. Zadatak je
5

---

opkoliti i pozvati na predaju, a u sluaju odbijanja napasti. Napad vodi Matko
Raos.
Divizion od 6 minolovaca usidren u luci Portini opsluuje i brani 150 mornara i
oficira s 9 topova 20mm, te mitraljeskim gnijezdom na brijegu iznad sidrita.
Zadatak je blokirati izlaz iz luke, s kopna objekte opkoliti, te pregovorima postii
predaju minolovaca. U protivnom minolovce unititi. Akciju s kopna vodi
Miljenko Jeli, s mora Velimir Barbir.
Tehnika radionica se nadovezuje na ratnu luku i interesantna je zbog
etrdesetak topova te vie kamiona i strojeva koji su tu na remontu. Radionica
je slabo branjena, te e sama pasti, ukoliko se realiziraju prethodni ciljevi.
Dom JNA i skladite pomorskih mina u Tatinji nismo posebno razmatrali,
vjerujui kako e se dva straara koji ih uvaju predati kad se ostvare prethodni
ciljevi.
Poto smo snimili teren i postavili operativne ciljeve selimo u Tuepe, u hotel
Alga, zbog detaljne razrade plana. U elji da odagnam mogue sumnje u na
boravak na Neretvi i Podbiokovlju, pozivam suprugu u Tuepe. Glumimo
turiste: kupamo se, sunamo, pijemo u Kafiu, eemo plaom, ali nemir ili
slutnja govore da nas prate. da bismo razbili sumnju, uvlaimo papirie izmeu
vrata i dovratka sobe. Pri povratku u sobu papirii su leali na podu, a smiljeno
postavljeni dokument u ladici tek malo pomaknut. U naoj odsutnosti netko je
boravio u sobi. Tko? Ne ekajui odgovor, Goran i Matko grabe znaajna
dokumenta, sjedaju u automobil i u 13,30 sati hitro naputaju Algu. Cilj je
Zagreb - Ministarstvo obrane i Imra Agoti. Nisu stigli daleko. Izmeu Tuepa i
Makarske uz prijetnju oruja su zaustavljeni, ali poto su i oni potegli oruje
odluni i da ga upotrijebe, policajci su pobjegli. U nedoumici to dalje, Goran i
Matko okreu automobil prema policijskoj stanici u Makarskoj. Sad su znali tko
nas uhodi, te su zatraili objanjenje efa policije Jure Radalja. Umjesto
objanjenja Radalj nareuje izolaciju i istragu. Poto su Goran i Matko
razoruani i uhapeni, J. Radalj zapovjedi uhienje P. Simca. Supruga i ja smo se
odmarali u hotelskoj sobi kad se oko14,00 sati uz lomljavu rastvorie vrata, a u
sobu provali sedam naoruanih policajaca. Bez objanjenja su prevrtali
namjetaj, papire, garderobu. Traei objanjenje dobio sam uvrede: Suti,
etniki vojvodo !, te bio istjeran iz hotela. ekajui maricu stajao sam pred
uperenim pukama, izloen pogledima prolaznika i iban uvredama
primjerenim zloincu Seelju. Poslije pola sata priveden sam u policijsku
postaju. Odbio sam izjave bez prisustva efa policije. Susret sa Radaljem bio je
popraen obostranim optubama i psovkama. Kad smo se obojica umorili,
ponudio me piem. Sad sam znao da je provjera naih identiteta i akcije Zelena
Tabla obavljena na stoernom mjestu. Tada su se pojavili Goran i Matko.
Vraeno im je oruje i dokumentacija, a avion u Resniku zadran je do njihova
6

---

dolaska. U mahnitoj jurnjavi s ukljuenom policijskom sirenom Goran i Matko
su prevezeni na aerodrom i jo iste veeri bili kod Imre Agotia.
-Gospodine Simac, ovo to ste upravo ispriali slii krimiu i zvui
paradoksalno. Molim Vas, razjasnite !
- Slaem se da je prepriana epizoda paradoksalna, kao i injenica da joj ni
danas ne znam pravi uzrok, jer ja nisam bio nepoznat organima MUP-a. Ne
elei zakljuke donositi na pretpostavkama, taj dio posla ostavljam itateljima
-Sto je zatim slijedilo ?
-Bili smo dodue, vrlo ozlojeeni i ljuti, ali odluni da s puno vie opreza
zatvorimo curenje podataka o naim namjerama i nastavimo planirati
operaciju. Kad sam se poalio ministru Bebiu na nedostatak koordinacije ZNG-
a i MUP-a, kazao je kako se hrvatska vojska tek stvara, kako nema uvijek
vremena za rjeenja i papire jer je vrijeme za akciju.Napravi detaljan plan, uvaj
ljude na obje strane. Napadni i digni sve, jer nemamo nita. Za sve si ti
odgovoran! Poslije ovoga selimo u Metkovi i proirujemo rukovodstvo akcije, u
koje jo ulaze: Velimir Barbir - zapovjednik ZNG Ploe; Braco Miloevi, Ivica
Pavlovi, Zdenko Jelavi iz poduzea Luka; Bernard Vuleti, Miljenko Jeli s
jedanaest padobranaca iz Sinja (svi pripadnici 4.br.ZNG, te nas trojica).
Kontaktiramo organe vlasti u Metkoviu i u Ploama, ali im ne otkrivamo
nakane. upamo sve mogue podatke o snazi, osiguranju, rasporedu i moralu
vojnika JA. Ponovo mijenjamo sjedite taba i pokuavamo saznati snagu
jugoslavenske avijacije, te mogunost podrke garnizonu Ploe s aerodroma u
Mostaru i Titogradu. Upoznajemo snage MUP-a i ZNG-a u Ploama, Metkoviu,
Opuzenu, Makarskoj i Vrgorcu s ciljem ravnomjernog ukljuivanja u predstojeu
akciju. Analiziramo tisak i Seeljevu izjavu: Ove godine u ja obrati mandarine u
Neretvi ! Paljivo prouavamo zemljite i prometnicu, te tehnike detalje
kidanja i ometanja telefonskih i radio veza JNA i blokade luke Ploe elinim
sajlama. Obiljeavamo mogua mjesta desanta jugoslavenske avijacije, te
odreujemo poloaje i posade protuavionske obrane. Na opisane poslove
potroili smo desetak dana, te kompletan plan prostrli na stol ( u hotelu Park u
Splitu) gosp. Davoru Domazetu. Poto su plan prouili i podrali Imra Agoti i
Luka Bebi, mi smo se vratili u Neretvu oekujui dogovoreni znak Zelena Tabla

ZELENA TABLA
Sastanak kod don Ljube Pavia u Vlaki zavrio je tono u pono 11.rujna
1991.,s odlukom: napadamo 13.9. u 19.15 sati! Odluku je donio tab u
nazonosti P.Simca, M.Raosa,G.Kovaevia, V.Barbira, B.Miloevia, I.Pavlovia,
A.Eraka, B.Vuletia, P.Bezera, Z.Kaleba i Z.Puljia. svi prisutni su prihvatili
precizne zadatke i vrijeme u kojem ih moraju obaviti. Uurbanost i nervoza nije
7

---

se mogla sakriti, naroito u manevru zauzimanja polaznih poloaja. Budui da
pripreme nisu ostale ne primjeene obavjetajcima JNA, a pismeni nalog za
napad iz Ministarstva nismo imali, neki se pokolebae. Tog kritinog dana
(13.rujna 1991.) gradonaelnik Metkovia I.Margeta izjavi: Neretva e ostati
oaza mira !
Ne znam je li itao izjavu Seelja o branju mandarina u Neretvi, ali je odbio
ukljuiti 120 Neretljana (pripadnika MUP-a i ZNG-a Metkovi) u akciju Zelena
tabla. Napad je odgoen. Meutim, neke ve poduzete radnje nisu se dale
zaustaviti: 13.9 u 17:00 sati presjeen je vojni telefonski kabel Ploe - Korula -
Vis, a Mile Budia sa svojom grupom intenzivira ometanje i prislukivanje radio i
telefonskih veze JNA. U 18:30 sati je dignut pokretni most u Omiu, te ponovno
sputen. U toj situaciji probijam radio utnju i traim ministra Bebia.
14.9 u 8:30 sati dobivam zapovijed : Danas, bez obzira na sve plan izvrite!
Konano u 14:30 sati od ministra unutranjih poslova, Ivana Vekia, stie
pismeno odobrenje: Zelena tabla - danas! Kad sam proslijedio zapovijed: Sve
po istom planu. Poetak u 19.15 sati !, svima je laknulo. U meuvremenu,
uoivi nau uurbanost, JNA je u toku noi izmeu 13. i 14. 9 izvela dodatna
miniranja i ojaala strae, a mi nismo imali vremena registrirati sve promjene.
To e rezultirati izmjenom nekih planova i improvizacijama, te na koncu
umanjiti ukupan rezultat akcije.
U popodnevnim satima 14. rujna sva raspoloiva prijevozna sredstva za potrebe
akcije Zelena tabla, kao i vozai u stanju su pripravnosti.
18.30 sati: Blokiramo Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina, a sve
sporedne ceste su pod kontrolom MUP-a.
18.35 sati: Domovi zdravlja i sve ambulante od Metkovia do Ploa i Vrgorca su
stavljene u stanje pune pripravnosti.
18.45 sati: Prekidamo sve telefonske veze, te poinjemo prislukivati i ometati
radio veze JNA.
18.50 sati: Nateemo eline sajle izmeu rta Vinjica i mula, te blokiramo izlaz
i ulaz u luku Ploe.
19.05 sati: Prekidamo opskrbu elektrinom strujom itave regije donje Neretve.
19.15 sati: Kamion sa hrvatskim vojnicima zaustavlja se pred ulazom u Male
Bare. Goran iskae iz kamiona predvodei grupu ZNG-a. Prevre veliki JEZ koji
titi ulaz te automatom kuca o metalna vrata. Slijedi ga B.Vuleti, ovjek
divovske snage. Doeka ga veliki kamen i ieuje gleanj. Unato boli
prikljuuje se Goranu i izdrava odlunih pola sata. Tu je i neustraivi Joko
Tadi sa svojim policajcima, koji e odigrati kljunu ulogu u najkritinijim
8

---

momentima akcije. Straar proviri, a Goran obznani: Opkoljeni ste ! Otvorite
ulaz i predajte se ! Postupat emo humano. Rok predaje je 5 minuta, poslije
ega otvaramo vatru ! Oito nismo previe iznenadili ove unutra, te poslije
kratkog krzmanja otvorie vrata, a Goranova grupa s otkoenim pukama trkom
se rasporedi oko skladita. Pregovori su ipak potrajali 7 minuta, a onda trojica
podoficira i 16 vojnika odloe oruje i bez ispaljenog metka predaju objekt.
Ovim je zavrena tek polovina posla. Sad nastupa utovar oruja i vojne opreme
na kamiona, koji su po dogovoru pristizali. U ovaj posao Goran ukljui sve
vojnike koji se zatekoe u Barama, ali se zbog skuenog manevarskog prostora
utovar i odvoz odvijao sporo. Iz luke se ula rafalna i topovska paljba, to je
govorilo da posao s komandom garnizona i ratnom lukom ne tee glatko.
22.00 sata: Ploe nadlijeu avioni dajui na znanje da je komanda garnizona
probila informativnu blokadu. U drugom naletu avioni bacie svjetlee bombe
na zamraene Ploe. itava luka, grad i vojni objekti i nai kamioni na utovaru
postadoe vidljivi kao usred podneva. Ostavi bez zatite mraka, oekujui
raketni udar, dijelom ljudstva ovlada panika. Razbjeae se.
Pokuaj prebacivanja rezervnih snaga i intenziviranja utovara tek je
djelomino uspio. Nismo mogli dohvatiti sve, budui su walkie-talkie ureaji,
koje smo koristili itav dan, jedan po jedan crkavali. Do 23.00 sata ipak smo
izvukli 31 kamion oruja, streljiva i opreme. U 23.10 poelo je raketiranje luke,
Malih Bara, ceste Baina-Ploe i zateenih vozila. Ve u prvom naletu teko je
ranjen Ante Vrdoljak iz Sinja, voza Jadrantransa (Napomenuti je da su u akciji
Zelena tabla najvei dio tereta preuzeli vozai i kamioni Jadrantransa, koje je
odlino organizirao i vodio Marko Lueti.) Odmah je preuzet od sanitetske
ekipe i upuen u KBC Split. Sad nastaje trka s vremenom.
Kola hitne pomoi unato kolonama i brojnim krivinama udaljenost od Ploa
do Omia prelaze za jedan sat i staju. Most na Cetini je dignut. Psovke i kripa.
Automobil okree put Vrulje i Gata. Ante krvari, gubi svijest i posljednju bitku za
ivot. U meuvremenu naleti se ponavljaju svakih 30 do 40 minuta i nastavljaju
do zore. U trenucima raketiranja skakali smo u oblinje krape i ljubili kamen,
dok su preko nas letjeli komadi betona, kamenja i drvlja. Gorjela su vrata,
prozori, grmlje, trava. U intervalima izmeu napada, opaljene kose i iskidane
odjee drhtavim rukama smo grabili puke, mine, atorska krila, bilo to i
ponovo skakali u krape. U ovoj gimnastici ivota, pakla i smrti, vikom i
psovkama smo hrabrili sebe i izdrali do 4.00 sata. Izvukli smo jo 15 kamiona
razne vojne opreme i zatim napustili pakao Malih Bara. I sutradan (15.9)
jugoslavenska je avijacija nastavila bombardirati skladita i unitavati vojnu
opremu kako ne bi dola u hrvatske ruke. Izlaui se smrtnoj opasnosti,
neorganizirani su pojedinci upadali u skladita i raznosili materijal, ije putove
9

---

kasnije nismo mogli kontrolirati. Tom prigodom su dvojica graana poginula, a
izvuen je iz uskog kripa i jedan polumrtav zastavnik JNA. Poto se pribrao od
oka, ispriao je kako je u onoj rupi proveo 17 sati, doivio 80 udara bombi i
raketa, zatim se onesvijestio. Zahvaljujui sretnim okolnostima ili dobrim
zaklonima, svih 16 vojnika JNA je preivjelo raketiranje. Tako pocijepane
odjee, opaljenih lica, kose i obrva prebaeni su u hotel Narona u Metkovi.
Poslije lijenikog pregleda i oporavka, preobueni u graanska odijela krenuli
su svojim kuama. Cijenim da je iz Bara izvueno: 4 800 puaka, 20 PA topova,
190 PM, vee koliine zolja, 500 pitolja, tisue tromblona, runih bombi, mina,
raznog streljiva. Sveukupno, preko 300 tona raznog ratnog materijala. Iako
rezultati u ostalim vojnim objektima nisu bili spektakularni, akcija Zelena tabla
je poslije dva dana naknadnih pregovora dovela do predaje svih vojnih objekata
hrvatskim vlastima, u kojima je poslije evakuacije JNA ostalo 120 kamiona i
drugih vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te mnotvo razne vojne opreme i streljiva.
Zbog toga operaciju Zelena tabla cijenim najvrjednijom i ujedno najopasnijom
koju sam izvodio u domovinskom ratu.
-Sto se istovremeno dogaalo u ostalim objektima JNA ?
-U 19.05 sati Milivoj Jeli na kamionima je poveo grupu ZNG-a k bazi Sestog
diviziona minolovaca. Pribliili smo se s namjerom pregovora o uvjetima
predaje, priao je kasnije Jeli. Na nas je odmah osuta mitraljeska vatra.
Raunajui i s tom mogunou, kamione smo obloili elinim limovima i bez
rtava izdrali prvi udar. Tada su sa est usidrenih minolovaca zapucali 20 mm
topovima, na sreu neprecizno. Granate su letjele iznad nas, padale po gradu i
cesti. U tom je trenutku grupa V.Barbira s mora zapucala po minolovcima. U
meuvremenu smo mi zauzeli povoljne pozicije i otvorili vatru. Vidjeli smo
posadu kako skae s brodova i bjei u betonske zaklone na obali. Odatle su
nastavili pruati ilav otpor, ali naputeni brodovi na sidritu su nam nudili
izglednije pozicije za pregovore. S presjeenim komunikacijama (bar smo tako
mislili), opkoljeni mornari u bazi minolovaca nisu imali ba nikakvih ansi.
Oekujui da shvate bezizlaznu poziciju, a s ciljem preuzimanja neoteenih
brodova i uvajui vlastite ljude nismo forsirali napad. Pogaanje o uvjetima
predaje se oduilo na jedan, a zatim na itava dva sata. Poeli smo gubiti ivce,
a kad su u 22.00 sata preko nas preletjeli avioni i bacili svjetlee bombe, shvatili
smo da smo izigrani. Sad smo moda imali vremena tek onesposobiti
minolovce. Zapucali smo po njima iz svega to smo imali. Tri su minolovca
planula, a etvrtog je Suad Hasanbai probuio ispod vodne crte tek uzetom
zoljom iz skladita Malih Bara i onesposobio za manevar. Plamen s minolovca
spojio se s bljeskovima svjetleih bombi, a onda poe raketiranje. Uskoro su
dojurili torpedni amci (vjerojatno s Visa), presjekli elinu sajlu i otvorili izlaz iz
luke. Time je naa akcija okonana.
10

---